Funkcionalna prehrana

i pekarski proizvodi

Prehrana je tokom cjelog života osnova održavanja i funkcionisanja našeg organizma. Redovna i uravnotežena prehrana uslov je nesmetanog odvijanja tjelesnih funkcija. Osnovni sastojci naše prehrane su:

HRANLJIVE MATERIJE u koje ubrajamo ugljene hidrate (brašno, krompir, šećer, tjestenina, hljeb) i masti (ulje, maslac, masti iz mesa ili riba). Posebno mjesto među mastima zauzimaju više nezasićene esencijalne masne kiseline i fosfatidi (lecitin). Ugljeni hidrati i masti služe u našem organizmu kao izvor energije. Ukupan unos ugljenih hidrata treba činiti 55-60%, a masti 25-30% naših obroka.

GRADIVNE MATERIJE pod kojima podrazumjevamo bjelančevine (meso, riba, mliječni proizvodi), a služe kao gradivni materijal za rast i obnovu našeg organizma. Proteini treba da čine oko 15% našeg obroka.

REGULATIVNE MATERIJE kao što su vitamini, mineralne i balastne materije – vlakna.

Sastojci hljeba i njihova uloga u organizmu:

UGLJENI HIDRATI su najzastupljeniji sastojci i to bilo u obliku niskomolekularnih šećera, koji su brzi izvor energije ili visokomolekularnih šećera, koji su važni za probavu. Skrob kao polisaharid je sigurno najzastupljeniji sastojak.

BALASTNE MATERIJE, od kojih su najvažnije celuloza, pektin, lignin i hemiceluloza. Njihov značaj ogleda se u tome što podržavaju pravilan rad probavnog trakta. To su materije koje se djelimično ili uopšte ne vare u u našem probavnom traktu i od njih ne možemo dobiti energiju, ali zato:

  • „prisiljavaju“ nas da u ustima dobro sažvačemo hranu
  • vežu na sebe vodu čime hrani daju voluminozan karakter
  • podstiču rad želuca i crijeva, te regulišu probavu i spriječavaju opstipaciju
  • prolaskom kroz crijeva vežu na sebe produkte metabolizma i potpomažu njihovu eliminaciju iz organizma (trigliceride, soli žučnih kiselina, holesterol, kancerogene materije i sl.)
  • štite nas svojim djelovanjem od crijevnih bolesti, hemoroida, dijabetesa, žučnog kamenca, raka debelog crijeva itd.

PROTEINI koji se nalaze u žitaricama, odnosno hljebu dodanim sjemenkama, i vrlo su bogati esencijalnim aminokiselinama. Esencijalne aminokiseline su osnova gradivne strukture našeg organizma i mnogih biohemijskih procesa koji se odvijaju u toku našeg života. Organizam nije u stanju sintetisati ove aminokiseline, već ih moramo putem hrane unijeti u dovoljnim količinama.

MASNOĆE u hljebu potiču iz masti, koje se nalaze u pojedinim žitaricama odnosno dodanim sjemenkama. Takođe, svi dodani emulgatori na bazi mono- i diglicerida, tj. lecitina, su izvor različitih masnih kiselina. Osim što doprinose energetskom potencijalu naše hrane, masne kiseline igraju bitnu ulogu u čitavom nizu procesa i sintezi neophodnih materija (prostangladini, hormoni i dr.)

VITAMINI su biološki regulatori hemijskih reakcija metabolizma u organizmu, bitni su sastojci enzimatskog sistema, a spadaju u materije koje štite naš organizam od bolesti i starenja. U hljebu su najzastupljeniji vitamini B- kompleksa, vitamin C i vitamini topivi u mastima: A,D,E i K.

MINERALNE MATERIJE, kao što su soli kalcijuma, magnezijuma, natrijuma, gvožđa, kalijuma,mangana, fosfora, selena, joda i dr. zastupljene su u hljebu (pogotovo tamnim) prozvedenim od punozrnastog brašna. Ovo su materije koje moramo unositi u dovoljnoj količini hranom jer ne postoji mogućnost sinteze u vlastitom organizmu.

 

Na temelju ovih činjenica može se reći da mnogi pekarski prozvodi sadrže različite sastojke koji su bitni za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti.